Deklaracija nezavisnosti je revolucionarni politicki akt donet na Drugom kontinetalnom kongresu delegate iz engleskih kolonija u Severnoj Americi 4. Jula 1776., u doba njihove borbe protiv Engleske za slobodu, za odvajanje od metropole i za proglasenje nezavisnih drzava. U Deklaraciji je vidan veliki uticaj francuske revolucionarne filozofije XVIII veka kao i engleskog politickog mislioca Dzona Loka (John Locke). Deklaracija nezavisnosti istice ad su svi ljudi jednaki pred zakonom; narodni suverenitet je najvisi princip i nacelo i zato narod ima pravo na oruzani ustanak protiv vladara ili vlade koja bi rusila prava suverenog naroda. Ona proglasava i pravo coveka ad postize srecu. Ova prva velika istorijska deklaracija ljudskih prava i demokratskih politickih principa izvrsila je uticaj na niz docnijih slicnijih dokumenata i na politicki oslobodilacki pokret u svetu.