Edukacija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Edukacija


 
PrijemPrijem  Latest imagesLatest images  TražiTraži  Registruj seRegistruj se  Pristupi  

 

 Utopija

Ići dole 
AutorPoruka
Grupa autora




Broj poruka : 63
Datum upisa : 01.09.2009

Utopija Empty
PočaljiNaslov: Utopija   Utopija EmptyČet Sep 03, 2009 1:51 pm

UTOPIJA


Tomas Mor je jedan od najvecih predstavnika engleskog humanizma i bez
sumnje najveci utopijski socijalista sve do 20. veka. Jedno od najznacajnijih dela
ovog pisca jeste svakako "Utopija". Na samom pocetku ovog dela on opisuje
svoju ekspediciju u Francuskoj gde je bio poslan zbog nekih pregovora. Za
vreme svog boravka njega je posetio njegov bliski prijatelj Petar Egidije koga je
upoznao sa izvanrednim i nadasve ucenim covekom Rafaelom i njih dvojica su
odmah pronašli zajednicke teme. T. Mor je sa velikom pažnjom slušao Rafaelove
doživljaje i avanture, ali ga je najviše zainteresovalo kakve je sve narode sretao
na svom putu i kakvo je njihovo državno uredenje. Rafael mu je odmah rekao da
je na svojim putovanjima sretao razne narode cak i na mestima na kojima se
smatralo da nema nikog i da je državno uredenje razlicito kod svih naroda bilo da
su oni primitivniji ili savremeniji. U jednom trenutku u njihov razgovor se ukljucio i
kardinal kojem je Rafael pokušao objasniti da kradu ne treba kažnjavati sa
najvecom mogucom kaznom odnosno smrcu, jer je najpre država kriva što ga je
svojom politikom dovela u situaciju da krade kako bi preživeo. Rafael to
objašnjava tim što seljaci nemaju dovoljno sredstava za proizvodnju pa su
prinudeni da prodaju svoje proizvode po najnižom cenama koje su dovoljno
visoke da bi se pokrili gubici i ulaganja seljaka u proizvodnju. On još kaže da se
ubistvo i krada kažnjavaju sa smrcu i da onda ništa ne sprecava lopove da ubiju
nekoga pošto ih ako ih uhvate sledi ista kazna. Rafael napominje da u Persiji
lopovi moraju da ukradenu stvar vrate vlasniku, a ako roba nije pronadena,
država prodaje tog lopova, a on se šalje na prinudni rad i tako je od vece koristi
državi nego da su ga ubili. Pa cak postoje i nacini da se taj kradljivac oslobodi i
ponovo bude aktivni clan društva. Opcinjen Rafaelovim govorom Tomas Mor mu
predlaže da stupi u vladarevu službu i da svojim pametnim savetima pomogne
vodenju države, ali Rafael taj predlog nije uvažio jer njemu nije mesto medu tim
mudracima koji svojim vec dokazanim savetima uspešno pomažu vladaru da
upravlja ovom zemljom, uostalom on smatra da ne bi davao dobre savete i da ne
bi bio uspešan u tako složenim poslovima.
Za sva svoja poredenja Rafael je koristio po njemu najsavršeniju državu- Utopiju,
njihove zakone i odrede, što je zainteresovalo Mora da sazna što više o toj
savršenoj državi.
Rafael kaže da je jako teško stici na to ostrvo zbog nepristupacnosti luka i samo
najiskusniji utopljanski mornari mogu da prolaze izmedu tih skrivenih stena koje
predstavljaju veliku vodenu opasnost. Na samom ostrvu postoji više gradova i
svaki grad ima, otprilike, istu površinu zemlje koja mu je na raspolaganju. Glavni
grad Utopije je Amaurot koji se nalazi u centru ostrva . Ljudi, u selima i
gradovima se bave samo onim poslovima koji su znacajni za državu.
Poljoprivrednici za svoje poslove više upotrebljavaju volove nego konje jer su
volovi jaci i meso im je ukusno i posle godina rada. Kod njih svake godine par
porodica iz grada ide da radi na selo gde ostaju dve godine. Ovo se vrši zato da
ne bi stalno isti ljudi radili teške poljoprivredne poslove, a ako neko izrazi želju on
može i duže vreme da ostane i da se bavi poljoprivredom.

O GRADOVIMA

Svi gradovi u Utopiji su gotovo isti, sem onih koji se zbog svog geografskog
položaja isticu. Glavni grad Amaurot se nalazi na padini jednog brda, kroz koji
protice reka Anider. Oko grada se nalaze visoki i debeli zidovi sa mnogo kula što
predstavlja dobru odbranu od neprijatelja. Kuce u Amaurutu su savršeno ciste i
nanizane sa obe strane ulice. Pošto kod njih nema privatne svojine oni svake
desete godine menjaju svoje kuce, izvlacenjem kocke i tako svake desete
godine.

O MAGISTRATIMA

Svaka grupa od trideset porodica bira sebi svake godine starešinu koji se na
staroutopljanskom jeziku zove sefogrant , a po novijem filarh. Svi sifogranti tajnim
glasanjem biraju za vladara jednog od cetvorice kandidata koje je narod odabrao.
Kod njih vladarska vlast traje doživotno , osim kada je vladar osumljicen da teži
tiraniji. Sednice sa vladarom se obavljaju svakog treceg dana, a po potrebi i
cešce, gde se raspravlja o važnim državnim poslovima. Svako raspšravljanje o
državnim poslovima izvan senata ili narodnih skupština se kažnjava smrcu. U
ponekim slucajevima važno državno pitanje se iznosi u javnost gde se vrši
otvorena diskusija sa svim stanovnicima ostrva.

O ZANIMANJIMA

Svi žitelji Utopije se bave zemljoradnjom. U poljoprivredne poslove upucuju se
svi još u detinjstvu i to delom uceci teoriju u školi, a delom na školskim izletima
kada izvode decu u okolinu grada, gde ucestvuju u poljoprivrednim radovima.
Osim bavljenja poljoprivredom svaki pojedinac uci još po jedan zanat i to obicno
onaj zanat kojim mu se i otac bavio, ali ako želi da izuci i neki drugi zanat oni se
usvajaju u neku drugu porodicu gde ce moci da se bave tim zanatom. Oni u
slobodno vreme mogu da rade šta im je volja, ali ne i da lencare, nego da se
bave nekim drugim poslom van svog zanimanja. Odmor imaju i posle vecere, ali
samo jedan cas kada mogu da uživaju u muzici i razgovoru. Kod njih kocka i
druge štetne igre ne postoje. Njihov radni dan traje šest sati što je njima dosta da
porade sve što treba i da proizvedu cak i više nego što je potrebno. Jedini koji su
oslobodeni rada su sifogranti i naucnici, ali ako oni iznevere ocekivanja vracaju
se svakodnevnom životu i poljoprivrednim radovima. Za utopljane životna sreca
se sadrži u izdizanju i nezi duha.

O UZAJAMNIM ODNOSIMA

U jednoj porodici svi clanovi svi clanovi slušaju najstarijeg clana, osim u
slucaju kada je njegov um popustio tada na celo dolazi drugi najstariji clan
porodice. Svaka porodica može da ima najmanje deset a najviše šesnaest
clanova. Ako ostrvo postane prenaseljeno onda se iz svakog grada odreduju
gradani koji odlaze i osnivaju naselja na najbližem kopnu, tamo gde urodenici
raspolažu sa mnogo zemlje koju ne obraduju (kolonizacija). Kod njih ne postoji
pohlepa i gramzivost jer svi imaju svega u izobilju. Sve porodice se hrane u
domovima što postoje u svakoj ulici. Kod nji svaki grad ima po cetiri bolnice koje
su smeštene malo dalje od grada da bi se što više izdvojili od zdravih ljudi. Pri
obedovanju najlepši obroci se spremaju za starije osobe cime se ukazuje
poštovanje mudrim osobama u toj zajednici.

O PUTOVANJIMA

Ako neko hoce da ode u neki drugi grad mora da ima dozvolu od vladara. Ako
se neki putnik u nekom mestu zadrži duže od jednog dana on se u tom mestu
bavi svojim zanatom. Onaj koji putuje bez vladarevog dopuštenja osuduje se na
ropstvo. Na godišnjem zasedanju u glavnom gradu se gleda da li nekoj oblasti
treba pomoci, ukoliko su imali nerodnu godinu, ako treba odmah se šalju viškovi
iz drugih delova države. Utopija raspolaže sa velikim kolicinama zlata i srebra
koje koriste u slucajevima rata da plate vojnike. Oni zlato i srebro ne drže u
vladarevoj riznici nego se od svih metela prave šerpe, lanci za životinje, oni
zlatom cak kite robove jer smatraju da je osoba koja nosi nešto od zlata
obešcašcena. Oni bisere i dijamante daju deci da se igraju. Oni su cak mislili od
nekih izolovanika da su robovi, jer su bili okiceni zlatom. Oni lov ne smatraju
vrstom uživanja i oni to prepuštaju robovima. Utopljani najviše cene duhovna
zadovoljstva koja proisticu iz cestitog rada. Oni uživaju u jelu i picu samo u cilju
održavanja zdravja.

O ROBOVIMA

Kod njih postaje robom ili gradanin koji je zbog pocinjenog zlocina osuden na
robiju ili oni koji su u nekoj tudoj zemlji osudeni na smrt zbog zlocina. Postoji i
druga vrsta robova koji sacinjavaju radni i siromašni nadnicari koji iz drugih
zemalja dolaze da dobrovoljno služe u Utopiji. Takode oni koji izvrše bracno
neverstvo kažnjavaju se najtežim ropstvom, ali bracno neverstvo u povratu se
kažnjava smrcu. Obicno i najteže zlocine kažnjavaju ropstvom, jer osudenik
svojim radom više koristi državi. Kod njih postoji veoma malo zakona, ali je
njihovo društveno uredenje takvo, da im je i tih nekoliko zakona dovoljno.

O VOJNOJ VEŠTINI

Utopljani preziru rat kao nešto zversko iako mu u pojedinim slucajevima
pribegavaju. Oni ratuju samo u slucajevima kada brane svoje posede i kada hoce
da suzbiju neprijatelja koji je provalio u zemlju njima prijateljskog naroda. Oni za
ratovanje koriste placenike koje placaju zlatom i srebrom kojeg imaju u ogromnim
kolicinama. Ali, u slucaju potrebe koriste i svoj narod u odbrani zemlje, koriste se
veoma velikim strategijama ratova

O VERAMA

U Utopiji postoje razlicite veroispovesti, ali se svi slažu u tome da postoji
samo jedan otac koji je stvorio svet. Oni svog oca nazivaju Mitrom. Utopljani
medutim malo-po malo napuštaju ovu raznovrsnost verovanja i sve više se
približavaju onoj jedinstvenoj veri koja sve ostale natkupljuje svojom
razumnošcu. Ubrzo su prihvatili i hrišcanstvo. Utopljanski svecenici odlikuju se
izvanrednom pobožnošcu, i stoga ih je vrlo malo. Utopljani u svojim ratovanjima
vode i svoje sveštenike koji se prvo mole da se sve reši mirnim putem, zatim se
mole za pobedu svoje vojske, a na kraju su tu da sprece pokolj. Kao praznici se
slave prvi i poslednji dan u mesecu.
Tomas Mur je sve to slušao sa velikom pažnjom, prica mu se svidela, iako nije
poverovao u sve što je Rafael pricao.
Mur je sa svojom "Utopijom" jedan od mnogih konkretno istorijskih dokaza,
kako razvijena, konsekventna teorija socijalistickog odnosno komunistickog
društvenog uredenja može da proizade samo iz najnaprednijih slojeva filozofije i
nauke odredenog doba.

Literatura:
Tomas Mor, [/i]utopija[i], utopija, Beograd, 2002.
Nazad na vrh Ići dole
 
Utopija
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Edukacija :: Obrazovanje :: Tekstovi-
Skoči na: